IZ ŽELJEZNIČKE POVJESTI
Jete li znali da su se nekada vlakovi skelom kod Erduta prebacivali preko Dunava? Da su se vlakovi spuštali spiralnim tunelom na Sušak? Ili da se željezničkim peronima moglo pristupiti jedino uz posjedovanje valjane peronske karte? Ova je stranica posvećena upravo više i manje poznatim zanimljivostima iz željezničke povijesti.
Dolazak dizel-električnih lokomotiva u splitsku luku
U veljači 1960. u splitsku su luku stigle prve dizel-električne lokomotive sagrađene u tvornici „General Motors“ u Illinoisu, koje su u Hrvatskoj popularno nazvane kenedijevkama. Do 1966. ŽTP Zagreb nabavio je 43 dizel-električne lokomotive tipa G i serije 661 (danas...
Poslovna uprava državnih željeznica u Zagrebu
Poslovna uprava državnih željeznica u Zagrebu, koja je s radom počela 1. siječnja 1881., nije imala vlastitu zgradu. Mađarske državne željeznice željele su da zgrada bude monumentalna i da služi „na diku i ponos, kako njih tako i Zagreba“, ali takve u Zagrebu u to...
Lokomotiva iz ribnjaka Crna Mlaka
Crna Mlaka močvarno je područje jugoistočno od Jastrebarskog, sastoji se od kompleksa ribnjaka, a cijelo područje okruženo je šumom. Godine 1980. dobila je status zaštićenoga ornitološkog rezervata. Unutar rezervata obitavaju ptice raznih vrsta te raste zanimljiva...
Zagreb Ranžirni kolodvor
Dana 27. svibnja 1978. otvoren je Zagreb Ranžirni kolodvor. Kolodvor je preuzeo manevarski rad koji je do tada bio obavljan u kolodvoru Zagreb Borongaj, Zagreb Zapadnom kolodvoru, Teretnome kolodvoru Črnomerec i Teretnome kolodvoru Vrapče te dio rada koji je do tada...
Karlovačko – riječka željeznica
Izgradnja pruge Karlovac – Rijeka trajala je četiri godine, a na trasi je radilo i do 23 tisuće radnika. Radilo se u iznimno teškim uvjetima, bez pomoći mehanizacije. Od 1871. pri razbijanju stijena korišten je i dinamit, koji je Alfred Nobel izumio 1867. godine....
Željeznička pruga Dalj – Vinkovci – Brod na Savi
Početkom 20. stoljeća veliku važnost imala je pruga Dalj – Vinkovci – Brod na Savi koja je Budimpeštu povezivala s istočnoeuropskim zaleđem. Stoga je 1912. na dionici između Dalja i Vinkovaca dugačkoj 31 km sagrađen drugi kolosijek. To je bila prva dvokolosiječna...
Savski željeznički most u Zagrebu
Današnji dvokolosiječni most preko Save u Zagrebu sagrađen je između 1937. i 1939. godine. Na međunarodnome natječaju odabran je projekt ondašnje Prve jugoslavenske tvornice vagona, strojeva i mostova d.d. iz Slavonskog Broda. Više od 90 % ugrađenog i korištenog...
Kraljevska čekaonica u kolodvoru Opatija – Matulji
Kolodvor Opatija-Matulji jedini je hrvatski kolodvor koji ima sačuvanu kraljevsku čekaonicu i dio njezine opreme. Friedrich Julius Schüler, direktor Društva južnih željeznica, počeo je graditi prve vile i hotele u Opatiji i Lovranu. Godine 1882. Društvo južnih željeznica kupilo je vilu „Angiolinu“, a 1884. sagradilo je i prvi opatijski hotel „Quarnero“, današnji „Kvarner“. Bio je to prvi hotel na hrvatskome dijelu Jadrana. Godine 1885. Društvo južnih željeznica sagradilo je i hotel „Kromprinzessin Stephanie“, današnji „Imperijal“. Između Matulja i Opatije vozile su poštanske kočije, a od 1896. i omnibusi. Od 1908. do 1933. iz kolodvora Opatija-Matulji prema Lovranu vozio je električni tramvaj.
Međimurska pruga
Prva pokusna vožnja na međimurskoj pruzi organizirana je 29. listopada 1859. na dionici od Čakovca do Kotoribe i obratno. Pruga je službeno otvorena za promet 24. travnja 1860. kada su se njome provezli hrvatski, mađarski i austrijski plemići i predstavnici javnih...
Kotoriba
Kolodvor Kotoriba prvi je dovršeni željeznički kolodvor u Hrvatskoj. Osim prijamne kolodvorske zgrade, sagrađeni su skladište robe, zgrada za stanovanje i vodocrpna postaja. Osim kolodvora Kotoriba, na današnjem hrvatskom dijelu pruge Pragersko – Čakovec – Kotoriba –...