Lokalna i vojna važnost Ličke pruge

Lokalna važnost Ličke pruge “Najveću važnost imade ona međutim za samu Liku i ličku visoravan. Odijeljena od mora gorskom gromadom Velebita, a od kopnenog svijeta Kapelom, bila je Lika preko pola stoljeća zapuštena i odrezana od Zagreba i Evrope, pogotovo zimi,...

Hrvatsko područje od 1910. do 1918. godine

Geopolitički pojam Hrvatske početkom 21. stoljeća sasvim se razlikuje od onog s početka 20. stoljeća. Naime, hrvatske su zemlje od 1868. bile podijeljene između Carevine Austrije i Kraljevine Ugarske, u zajednici pod nazivom Austro-Ugarska. Tako je ostalo do kraja Prvoga svjetskog rata. Izravno pod Austriju i Beč potpali su Istra, jadranski otoci, Dubrovnik te Dalmacija. Hrvatska i Slavonija bile su zemlje pod ugarskom krunom, a Međimurje i južna Baranja bili su izravno u sastavu Ugarske. Rijeka je 1868. na temelju „Riječke krpice“ proglašena posebnim tijelom ugarske krune. Iako fizički odvojene, pokrajine Dalmacija, Hrvatska i Slavonija tvorile su Kraljevinu Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju, tj. Trojednu Kraljevinu. Iako je zemljišna cjelokupnost tih zemalja bila priznata, na temelju čega je Vojna krajina integrirana u Hrvatsku i Slavoniju, razdvajao ih je habsburški dualizam u kojem su za Hrvatsku i Slavoniju bili nadležni Hrvatski sabor i ban te su one svoje zastupnike slale u Ugarski sabor, dok su Dalmacija i Istra imale svoje sabore, ali zastupnike su slale i u Carevinsko vijeće. Politička je situacija u Hrvatskoj i Slavoniji uoči Prvoga svjetskog rata bila prilično nestabilna jer je dolazilo do čestih promjena na banskome mjestu koje je diktirala ugarska vlast. Cilj ugarske vlasti bio je suzbiti hrvatske pokušaje postizanja veće samostalnosti u odlučivanju u državnim pitanjima. Nakon Khuena Héderváryja, koji j