eopolitički pojam Hrvatske početkom 21. stoljeća sasvim se razlikuje od onog s početka 20. stoljeća. Naime, hrvatske su zemlje od 1868. bile podijeljene između Carevine Austrije i Kraljevine Ugarske, u zajednici pod nazivom Austro-Ugarska. Tako je ostalo do kraja Prvoga svjetskog rata. Izravno pod Austriju i Beč potpali su Istra, jadranski otoci, Dubrovnik te Dalmacija. Hrvatska i Slavonija bile su zemlje pod ugarskom krunom, a Međimurje i južna Baranja bili su izravno u sastavu Ugarske. Rijeka je 1868. na temelju „Riječke krpice“ proglašena posebnim tijelom ugarske krune. Iako fizički odvojene, pokrajine Dalmacija, Hrvatska i Slavonija tvorile su Kraljevinu Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju, tj. Trojednu Kraljevinu. Iako je zemljišna cjelokupnost tih zemalja bila priznata, na temelju čega je Vojna krajina integrirana u Hrvatsku i Slavoniju, razdvajao ih je habsburški dualizam u kojem su za Hrvatsku i Slavoniju bili nadležni Hrvatski sabor i ban te su one svoje zastupnike slale u Ugarski sabor, dok su Dalmacija i Istra imale svoje sabore, ali zastupnike su slale i u Carevinsko vijeće. Politička je situacija u Hrvatskoj i Slavoniji uoči Prvoga svjetskog rata bila prilično nestabilna jer je dolazilo do čestih promjen