POZIVAMO VAS NA VRLO POSEBNU IZLOŽBU...

Izgradnja pruge do Varaždina 1886. te njezina nastavka do Čakovca iste godine snažno je utjecala na razvoj i povezivanje grada i okolice, industrijalizaciju, širenje grada te općenito na svekoliki društveni, gospodarski, kulturni i politički uzlet.

Željeznica je ostavila vrlo dubok trag u kulturi sjeverozapadnog područja Hrvatske, što je vidljivo kroz filmsku, glazbenu i scensku umjetnost, te su ljudi uz nju vezani zbog svakodnevnih putovanja na posao i u školu.

Varaždin se prije 140 godina izgradnjom pruge prometno povezao s magistralnim pravcima kroz Međimurje, Zagreb te Koprivnicu

Na izgradnju pruge 1886. znatno je utjecao Zakon o vicinalnim željeznicama iz 1880., koji je privatnome kapitalu omogućio dobivanje koncesija za gradnju pruga. Koncesiju je dobio Mirko pl. Josipović, čiji je interes bio prijevoz ugljena iz zagorskih rudnika do industrijskih pogona koji su se izgradili uz željeznicu. Ugljen je korišten i za vuču vlakova, koji su sve do šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća vozili na parnu vuču. Nakon toga primat su preuzele dizelska i dizel-električna vuča. Vlakovi su na početku vozili brzinom od 30 km/h, a na vrhuncu opsega prijevoza putnika i robe osamdesetih godina prošlog stoljeća, s obnovom pruge, brzine su dosegnule 90 km/h, a na 2021. moderniziranoj dionici Zaprešić – Zabok i 120 km/h.

Godine 1886. putovanje vlakovima od Zagreba do Varaždina trajalo je oko sedam sati, a danas traje oko dva sata.

Zahvaljujući ponovnome valu ulaganja , željeznica opet postaje brz i prihvatljiv oblik prijevoza te vraća svoju važnost koju je postupno gubila s razvojem cestovnog prometa krajem 20. stoljeća. O tome najbolje svjedoči utjecaj modernizacije dionice pruge Zaprešić – Zabok na područje kroz koje prolazi.

Uz sve suvremene vrijednosti željeznica ima i onu baštinsku, koju čine objekti, osobito oni u Varaždinu, počevši s neoklasicističkom kolodvorskom zgradom, koja je u današnjemu obliku izgrađena 1908. prema nacrtu arhitekta Valenta Morandinija.

Željeznica ima i bogatu pokretnu baštinu, odnosno željezničke predmete, uz ostalo i stare vozne redove, ali i sačuvane primjerke parnih lokomotiva serije 51 izložene u Ivancu i Varaždinu.

Pruga do Varaždina ima svoju bogatu prošlost, vrijednu sadašnjost, ali i veliku perspektivu.

 

Marija Petry, Sandra Kukić, Renata Veličan, Josip Kajinić, Mirjana Jurić, Goran Đekić, Vesna Krezić