Tekst: Kristina Pavlović

Foto: Denis Stošić – Fotografika

Hrvatski željeznički muzej (HŽM) nastavlja obilježavati vrijedne godišnjice otvaranja pruga na području Hrvatske pa je tako u srijedu 4. lipnja 2025. u prostoru Staroga grada Dubovca otvorena izložba „Šesnaest desetljeća željeznice do Karlovca”. Autor izložbe i popratnog stručnog kataloga je povjesničar i kustos HŽM-a dr. sc. Josip Kajinić. Zahvaljujući suradnji s Muzejima grada Karlovca (MGK), u čijemu je prostoru postavljena, može ju se razgledati sve do 24. kolovoza 2025.

Izložba sadržava informacije i ilustracije o povijesti dolaska i razvoja željezničke infrastrukture u karlovačkome kraju. Nakon nešto više od dvije godine izgradnje pruga od Zagreba do Karlovca puštena je u promet 1. lipnja 1865. svečanim dočekom vlaka u Jastrebarskome i potom u Karlovcu, za što mu je bilo potrebno 70 minuta vožnje. Pruga je završavala na Baniji, koja tada još nije bila gradsko naselje Karlovca.

Na svečanome otvorenju izložbe, koje je moderirala Maja Luketić Raguž, voditeljica marketinga i odnosa s javnošću pri MGK-u, tridesetak okupljenih znatiželjnika pozdravili su ravnatelj Muzeja grada Karlovca Igor Čulig, ravnateljica Hrvatskoga željezničkog muzeja Renata Veličan i pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti u gradu Karlovcu Draženka Sila Ljubenko.

Kristina Pavlović (HŽM), Josip Kajinić (HŽM), Igor Čulig (MGK) i Renata Veličan (HŽM)

Govoreći o vrijednosti dolaska vlaka u karlovački kraj prije 160 godina, autor Josip Kajinić istaknuo je:

– Karlovac je u 19. stoljeću bio grad-trgovište i sjecište puteva, ali je tada promet dominantno tekao rijekama ili cestama Lujzijanom, Karolinom i Jozefinom. Dolazak željeznice omogućio je nesagledivo veću brzinu putovanja ljudi i roba nego što je to bila do tada. Postalo je moguće u jednome danu stići do krajnjeg odredišta, što je prije konjskim zapregama bilo gotovo nemoguće. S druge strane, dolazak željeznice omogućio je ljudima da pronađu druga mjesta zaposlenja i trže svoju robu. Željeznica je u svakome slučaju doprinijela razvoju samoga grada i kasnijoj industrijalizaciji koja je u konačnici dovela do porasta broja stanovnika, širenja Karlovca i do toga da je Karlovac postao središte kakvo je danas.

Na sažet, ali razumljiv i zanimljiv način, tako da bude zanimljivo posjetiteljima bez obzira na njihov socioekonomski status ili dobnu strukturu, izložba prikazuje okolnosti dolaska željeznice u Karlovac te izgradnje pruge prema jadranskoj obali, prema Ozlju i prema Sisku, kako su nekada vozili putnički i teretni vlakovi i kakvi su bili vozni redovi. Opisana su željeznička vozila koja su obilježila promet na tim prugama te istaknuti najvrjedniji objekti baštine poput okretnica, vodostanica, željezničkih stajališta i kolodvora, među kojima je svakako najvrjedniji kolodvor Karlovac koji je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske.

U konačnici, premda se izložba mahom bavi događanjima u proteklih 160 godina, ona nudi i perspektivu za budućnost obuhvaćajući recentne zahvate na infrastrukturi i prikazujući planove za nastavak radova. Sastavni dio modernizacije i obnove željezničke infrastrukture u Hrvatskoj jest izgradnja suvremene dvokolosiječne elektrificirane željezničke pruge na koridoru RH2, koji povezuje Rijeku sa Zagrebom i Budimpeštom. Dio je tog projekta i modernizacija i obnova pruge M202, koja povezuje Zagreba sa Karlovcem i Rijekom, a do koje se planira izgradnja nove nizinske pruge koja bi se na širemu ogulinskom području odvajala od postojeće pruge te bi s više velikih geotehničkih objekata izlazila na jadransku obalu nedaleko od Novog Vinodolskog. Cjelokupni projekt rekonstrukcije te pruge i pratećih objekata financira se u 85-postotnome udjelu sredstvima Europske unije, dok je preostali dio pokriven sredstvima iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. Osim već izgrađenog nadvožnjaka u Jastrebarskome većina drugih većih konstruktorskih objekata u završnoj je fazi radova, dok obnova kolodvora i stajališta te pruge odnosno izgradnja drugoga kolosijeka s elektrifikacijom tek predstoje.