Muzejsko pedagoški program Hrvatskoga željezničkog muzeja predstavljen na međunarodnoj Konferenciji „Škole i muzeji“ u Novoj Gorici

„Kad se putuje vlakom, treba kupiti prijevoznu kartu!“. Pod tim je nazivom viša kustosica pedagoginja Hrvatskoga željezničkog muzeja (HŽM), Kristina Pavlović održala izlaganje za mnoštvo okupljenih muzealaca, učitelja, profesora i vrtićkih odgajatelja koji su se u Novoj Gorici, od 10. do 12. travnja 2025. godine okupili na znanstveno – stručnoj Konferenciji „Škole i muzeji“ s temom „Suvremeni izazovi teorije i prakse muzejske pedagogije“. Bio je to osmi susret stručnjaka iz navedenih područja, a svake ga godine, u nekom drugom slovenskom gradu organizira EDUCA Izobraževanje. Ove su se godine, kao domaćini, iznimno pojavila dva grada, Nova Gorica i susjedna talijanska Gorizija . Razlog je tome što su oba izabrana za europsku prijestolnicu kulture u 2025. tako da je muzealcima to bila i dobra prigoda za obilazak tamošnjih znamenitosti te novoobnovljenih galerija i muzeja.

Također, bila je to i jedinstvena prilika za upoznavanje šire stručne javnosti s načinom na koji se u HŽM-u provodi program suradnje s osnovnim školama na provedbi kurikuluma iz predmeta „Priroda i društvo“. Naime, u drugome razredu osnovne škole u Hrvatskoj nacionalni kurikulum za obrazovanje propisuje razradu teme koja se tiče važnosti organizacije prometa u okruženju. Tu temu učiteljice i učitelji često puta obrađuju u suradnji s Hrvatskim željezničkim muzejom. Najčešće je riječ o obilasku Zagreb Glavnog kolodvora, te vožnji vlakom do zračne luke u Velikoj Gorici. Kako se konkretno odvija ta suradnja na terenu i kako se uklapa u okvir muzejske pedagogije bilo je predstavljeno putem slikovne prezentacije okupljenim kolegama.

Tijekom dva dana odvijanja Konferencije na kojoj su se okupili stručnjaci iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, osim programa u kojem su bila raspoređena plenarna i pojedinačna izlaganja sudionika, te predstavljanje plakata, organizirani su i obilasci važnih lokalnih turističkih točaka i izložbi u Mestnoj galeriji Nova Gorica, Taktilnoj galeriji Nova Gorica te u Goriškom muzeju. Sudionici Konferencije razgledali su Samostan Kostanjevica, Muzej na meji, ali i izvrsnu izložbu djela Andyja Warhola u Pokrajinskom muzeju Gorica u Italiji.

Posebno je zanimljiv bio tzv. „Muzej na meji“, odnosno „Muzej na granici“. Taj projekt obuhvaća četiri lokacije – četiri manje muzejske zbirke uz slovensko-talijansku državnu granicu: Muzejsku zbirku Kolodvor u zgradi željezničkog kolodvora u Novoj Gorici, Kulu vojne straže u Vrtojbi, Muzejsku zbirku Miren u zgradi na groblju u Mirnu te Muzejsku zbirku Pristava u prostorijama nekadašnjeg malog graničnog prijelaza u Pristavi.

Muzejska zbirka kolodvor najposjećenija je od nabrojene četiri, što zbog svojeg posebnog položaja jer je na željezničkom kolodvoru, a što zbog teme koju obrađuje. Izložba na kolodvoru govori o kulturnom šoku koji su doživjeli ljudi kad je nova državna granica, nakon Drugog svjetskog rata, preko noći presjekla živote ljudi te razdvojila obitelji, susjede i prijatelje na one koji su tada postali državljani Jugoslavije i na one koji su pripali državi Italiji, na dva sasvim različita svijeta.

Današnji željeznički kolodvor Nova Gorica, na kojem se nalazi opisana izložba, nekadašnji je sjeverni gorički kolodvor ili svetogorska željeznička stanica. Svečano otvorenje nove željezničke pruge, koja je povezivala Beč s Trstom, održano je ljeti (19. srpnja) 1906. godine. Kolodvor, koji se odlikovao bogatim secesijskim dekorom, bio je najveći i najljepši u Sloveniji, a njegovom izgledu pridonio je bečki arhitekt Robert Seelig. Nakon razgraničenja s Italijom 1945. kolodvor je pripao Jugoslaviji.

Stručni tekst na temu pedagoških programa HŽM-a, muzejske pedagoginje Kristine Pavlović, bit će objavljen u e-Zborniku Konferencije.