Autorica teksta: Kristina Pavlović / Zagreb,  studeni 2024.

Obilni snijeg u kombinaciji s vlakom koji po pruzi u Hrvatskoj vuče parna lokomotiva motiv je koji su barem dva puta iskoristili književnici kako bi oblikovali i napisali svoja književna djela. Taj vizualno atraktivan trenutak iz romana nadahnuo je filmaše da događaje opisane u knjigama prenesu na velike i male ekrane te kazalištarce da ih uprizore na pozornicama. 

Dakako, govorimo o dvama klasicima, dječjemu romanu Mate Lovraka Vlak u snijegu i romanu Ubojstvo u Orient Expressu Agathe Christie, koji su, zanimljivo je, objavljeni gotovo iste godine.

Lovrak je svoj roman, prvotno naslovljen Djeca Velikog sela, napisao 1931. kao mladi učitelj u Velikim Zdencima, ali je knjiga izišla iz tiskare 1933. u nakladi beogradskog Nolita.

Ubojstvo u Orient Expressu (Murder on the Orient Express), kriminalistički roman Agathe Christie, premijerno je objavio 1. siječnja 1934. Collins Crime Club izdavačke kuće William Collins, Sons & Co. iz Glasgowa.

Naslovnice prvih izdanja romana Mate Lovraka i Agathe Christie

Prvo izdanje Lovrakove knjige čuva se u Hrvatskome školskome muzeju (HŠM Km 685). Ilustracije za to izdanje izradio je Marijan Detoni. Pustolovni zapleti u snježnim mećavama kao dio spomenutih književnih djela bili su toliko zanimljivi i slikoviti da su svoje mjesto pronašli i na velikim ekranima.

FILMSKE PRIČE O VLAKOVIMA ZAUSTAVLJENIMA ZBOG SNIJEGA

Kad se male ruke slože…

Film Vlak u snijegu, čija se radnja događa oko 1935., kao i roman Mate Lovraka prema kojemu je nastao, još uvijek je jednako popularan kao i prije 48 godina kada je snimljen. Režirao ga je Mate Relja, koji je ujedno preradio knjigu i napisao scenarij. Počeo se snimati kao svojevrsni hommage autoru u godini Lovrakove smrti, 1974., na lokacijama u Zagrebu, u selima Grgincu, Tomašu i Cigleni u okolici Bjelovara te na željezničkoj pruzi Bjelovar – Kloštar Podravski. U kina je stigao 18. lipnja 1976. Glavne uloge tumače Slavko Štimac (Ljuban), Gordana Inkret (Draga) i Željko Malčić (Pero), a većina ostalih glumaca iz filma bila su djeca iz obližnje škole. Priča je to o djetinjstvu i prevladavanju problema zajedništvom usprkos međusobnim različitostima.

Plakat dječjeg filma Vlak u snijegu iz 1974. režisera Mate Relje (vlasništvo Croatia Filma), prizor iz filma i dječja glumačka postava (kinokino.hr/movie/vlak-u-snijegu/)

Vlak u snijegu bio je prvi film za djecu koji je na festivalu u Puli osvojio nagradu publike Jelen, prikazivao se u više od 30 zemalja, a Himna zadrugara (Kad se male ruke slože) Arsena Dedića uz stihove Drage Britvića i dalje se pamti i pjevuši.

Kad se mnogo malih složi,

Tad se snaga stoput množi,

A to znači da smo jači,

Kad se skupimo u zbor.

Mala iskra požar skriva,

Kap do kapi rijeka biva.

Hajde zato svi u jato,

Kao vrapci živ, živ, živ.

www.kinokino.hr/movie/vlak-u-snijegu/

U spomen na Matu Lovraka (1899. – 1974.) svake se godine u Velikome Grđevcu, njegovu rodnome mjestu, obilježavaju Lovrakovi dani kulture. Tako njegova djela bivaju živima i danas.

Od 2005. na prostoru tamošnjega Kulturnog centra Mato Lovrak je, na temelju ugovora o izlaganju sklopljenog s Osnovnom školom Mate Lovraka, a u spomen na slavno književno djelo i film, smještena kompozicija muzejskog vlaka sastavljena od parne lokomotive oznake JŽ 51-053 (MÁV 375.883) i triju dvoosovinskih putničkih vagona serije Baat. Ta je kompozicija dio Zbirke željezničkih vozila i dijelova Hrvatskoga željezničkog muzeja.

Kompozicija “Vlak u snijegu” smještena u Velikome Grđevcu, autor fotografije Nenad Buzjak

Lokomotiva JŽ 51-053 sagrađena je 1917. u Tvornici Mađarskih državnih željeznica MÁVAG u Budimpešti pod tvorničkim brojem 46. Ostvarivala je najveću brzinu do 60 km/h. U prometu je bila do 1985., a nakon osnutka Hrvatskoga željezničkog muzeja 1991. postala je dio njegova fundusa.

Lokomotiva JŽ 51-053 iz fundusa Hrvatskoga željezničkog muzeja izložena je u Velikome Grđevcu

Ubojstvo između Vinkovaca i Slavonskog Broda 

Kada je u lipnju 1883. započela prva vožnja vlaka Express d’Orient, nije se moglo naslutiti kako će taj vlak postati jedan od najslavnijih u gotovo 200 godina dugoj povijesti željeznice i sinonim za luksuzna putovanja tračnicama. Vlasnik mu je bila tvrtka Compagnie Internationale des Wagons-Lits, odnosno belgijski inženjer Georges Nagelmackers. Njegova se ruta mijenjala mnogo puta. Prvotno je, pod nazivom Express d’Orient, vozio iz Pariza prema Beču preko Münchena. Tako je bilo sve do listopada 1883. kada je ruta produžena do rumunjskoga grada Giurgiua i kada je njime 13 dana putovalo 40 putnika. Godine 1885. započela je s prometovanjem još jedna ruta, taj put do Carigrada. Željeznicom se putovalo od Beča do Beograda i Niša, kočijom do Plovdiva i ponovno željeznicom do Istanbula. Prvi izravni vlak za Carigrad krenuo je iz Pariza, iz kolodvora Gare de l’Est. Carigrad, Konstantinopol, odnosno Istanbul, kako ga se počelo nazivati od tridesetih godina prošlog stoljeća, ostao je njegovo najistočnije odredište.

Vlak je službeno preimenovan u Orient Express 1891., a na njegovim su se rutama nalazili europski gradovi poput Venecije, Münchena, Budimpešte, Praga, Berlina, Bukurešta pa i Zagreba.

Od linije su imali koristi svi gradovi kroz koje je prolazio. Upravo je za njegove putnike 1925. u Zagrebu sagrađen hotel Esplanade. Posljednji put slavni je vlak prošao kroz Zagreb 1939.

Putovanja su putnicima osiguravala vrhunsko iskustvo i luksuznu avanturu zbog izuzetnoga komfora u vagonskim restoranima i spavaćim vagonima, čiji su interijeri bili dizajnirani i realizirani od najfinijih materijala, uključujući mramor, baršun i drvo. Međutim, tijekom jedne vožnje vlak su napali razbojnici, a na njemu je svojedobno izbila i epidemija kolere. Godine 1929. Orient Express je na pet dana zapeo u snijegu u Turskoj, što je Agathu Christie inspiriralo za pisanje njezina slavnoga literarnog djela Ubojstvo u Orient Expressu (Murder on the Orient Express). Napisala ga je u Pera Palace Hotelu u Istanbulu, u sobi 411, koja je danas spomen-soba.[1]

[1] https://perapalace.com/en/rooms/agatha-christie-room/

Spomen – soba Agathe Christie u istanbulskom Pera Palace Hotelu

Ipak, Agatha Christie svoj vlak u knjizi izdanoj prije 90 godina nije zaustavila u Turskoj, već na pruzi u Hrvatskoj. Piše kako je vlak, luksuzni Orient Express, stao u Vinkovcima te je trebao krenuti u 23.58, ali je zbog snijega kasnio dvadesetak minuta. Priča je doživjela brojne filmske i kazališne adaptacije i izgradila prepoznatljiv lik najpoznatijeg zabadala na svijetu, Herculea Poirota, koji zahvaljujući svojim ikoničnim brkovima i malim sivim stanicama ostaje jedan od najslavnijih detektiva u književnosti. Poirot mora riješiti ubojstvo koje se dogodilo u vlaku negdje između Vinkovaca i Slavonskog Broda. Zatočen u snijegu, okružen neobičnom paletom likova od kojih su svi odlučili putovati baš istoga dana, Poirot mora otkriti igru i riješiti slučaj koji se samo naizgled čini jednostavnim. Suigra Poirota s putnicima vlaka te njegova nevjerojatna sposobnost čitanja ljudi i situacija grade napetost te priče.

Kultni roman tri je puta poslužio kao temelj za film.

Plakati za filmove “Murder on the Orient Express” 1974. i 2017. godine

Već prva adaptacija doživjela je komercijalni uspjeh, ali i uspjeh kod kritičara. Britanski detektivski film iz 1974. režirao je Sidney Lumet, Poirota glumi Albert Finney, a osumnjičenike tumači zvjezdana postava, uključujući Lauren Bacall, Ingrid Bergman, Seana Conneryja, Johna Gielguda, Jean-Pierrea Cassela, Vanessu Redgrave, Michaela Yorka, Rachel Roberts, Jacqueline Bisset, Anthonyja Perkinsa, Richarda Widmarka i Wendy Hiller. Autor scenarija je Paul Dehn.

Ingrid Bergman osvojila je nagradu Oscar za najbolju sporednu glumicu, a film je dobio još pet nominacija na 47. dodjeli Oscara, i to za najboljeg glumca (Finney), najbolji adaptirani scenarij, najbolju originalnu glazbu, najbolju fotografiju i najbolju kostimografiju.

Verzija iz 2001. moderni je akcijski triler za modernu publiku naviknutu na neprestana vratolomna zbivanja i s izvornim romanom nema puno dodirnih točaka. Poslužio je tek kao inspiracija.

Za sada je posljednja verzija romana na filmu redateljsko djelo poznatoga britanskog glumca, režisera i scenarista Kennetha Branaghe iz 2017. On je uloge dodijelio zvjezdanoj postavi u kojoj se ističu Johnny Depp, Michelle Pfeiffer, Penélope Cruz, Willem Dafoe i Judi Dench. Za sebe je zadržao ulogu Herculea Pirota.

Glumačke postave filmova iz 1974. i 2017. godine

Premda Branaghin film nije ponovio uspjeh prethodnika iz 1974., donio je na ekrane masovne scene dostojne povijesnog epa, koje su plijenile pozornost gledatelja. Ipak, negodovanje je iskazala hrvatska publika. Naime, dionica pruge između Vinkovaca i Slavonskog Broda prikazana je kao trasa okružena veličanstvenim planinama koje je malo teško pomiriti s onime što se uči iz geografije u osnovnoj školi ili s onime što se može vidjeti vozeći se vlakom od Zagreba do Vinkovaca.