ATLAS – MEHANIČKI BAT IZ MORAVICA
U tvornici „Rudolf Schmidt & Co“ u Düsseldorfu je prije 104 godine proizveden jedan mehanički polužni bat. Većinu svojega radnog vijeka taj je teški stroj kovao dijelove potrebne za proizvodnju i popravak željezničkih vagona.
Još uvijek je u Moravicama, ali kao muzejski predmet.
U inventarnoj knjizi, pod brojem 078, kao predmet koji pripada Zbirci strojeva, aparata, alata i opreme uveden je pod jednostavnim nazivom „čekić“. U opisu predmeta stoji da je riječ o mehaničkome čekiću za strojno zakivanje.
Muzejskim predmetom postao je 1998., nakon što ga je Radna jedinica održavanja željezničkih vozila Rijeka otpisala iz svojeg inventara osnovnih sredstava u Radioni Moravice i dala ga prepisati u inventar Hrvatskoga željezničkog muzeja.
Taj impozantni željezni stroj, pravi predstavnik industrijske baštine, proizveden tehnikom lijevanja 1920., i danas plijeni pozornost, osobito jer je i iz njegova oblika vidljiv način na koji je radio. Potpuno je očuvan, premda je zub vremena ostavio svoj trag. Na njemu su jasno vidljivi naziv proizvođača i natpis „ATLAS“.

KAKO RADI MEHANIČKI BAT?
Bat ili malj je mehanički čekić za strojno kovanje, za koji se ne koristi ljudska (ručna) snaga, već snaga strojeva, koja ga podiže na određenu visinu da bi slobodnim padom (gravitacija) udario u radni komad ili otkovak. Batovi su najjeftiniji obradni strojevi za oblikovanje metala. Konstrukcija batova treba biti u stanju podnijeti velika i po načinu djelovanja neugodna, udarna opterećenja. Zato su njihove konstrukcijske izvedbe vrlo robusne i specifične.
ATLAS IZ MORAVICA JE POLUŽNI ILI PERNI BAT
Polužni ili perni bat sastoji se od bata (malja), koji je pričvršćen za pero. Poluga (pero) izvedena je od čeličnih lamela (limova) i spojena na motku, koja podiže (i spušta) polugu. Motka se podiže preko ekscentra na zamašnjaku. Zamašnjak preko remena dobiva okretni moment s prigona stroja. Masa bata (malja) kreće se od 20 do 250 kg, dok se broj udaraca kreće do 300 u minuti za lakše maljeve odnosno do 120 za teže batove.
Postolje, odnosno cijeli alatni stroj, sidri se na temelje temeljnim vijcima. Postolje je naliveni beton u predviđenome iskopu, koji se izolira pijeskom ili nekim drugim materijalom koji upija vibracije. Brzina udarca je između četiri i sedam udaraca u sekundi.






PROIZVEDENO U DÜSSELDORFU
Dvadesetih godina 20. stoljeća, u vrijeme kada je proizveden naš „bat iz Moravica“, jedan od velikih njemačkih industrijalaca bio je Rudolf (Christoph) Schmidt. Njegova se obitelj tradicionalno bavila kovačkim zanatom još od 1706. Među brojnim djelatnostima bile su proizvodnja vagona, veletrgovina čelikom, kovanje nehrđajućih čelika, proizvodnja bušilica za kamen, proizvodnja metaka (tijekom Prvoga svjetskog rata) i inovacije poput tzv. opružnog čekića.
