[et_pb_section fb_built=”1″ admin_label=”Section” _builder_version=”4.16″ background_color=”#8c8c8c” custom_padding=”30px||30px|” locked=”off” collapsed=”off” global_colors_info=”{}”][et_pb_row _builder_version=”4.23″ module_alignment=”center” custom_margin=”0px||0px|” custom_padding=”70px||0px|||” global_colors_info=”{}”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][et_pb_blurb title=”Sve je spremno za Znanstveni skup 1. listopada 2025.!” icon_placement=”left” content_max_width=”1100px” _builder_version=”4.23″ header_font=”Alegreya Sans|100|||||||” header_text_align=”left” header_text_color=”#ffffff” header_font_size=”41″ min_height=”90px” custom_margin=”0px|16px|0px|||” custom_padding=”0px||42px|||” animation_style=”fade” header_text_shadow_style=”preset5″ header_text_shadow_horizontal_length=”0.06em” header_text_shadow_vertical_length=”0.06em” header_text_shadow_color=”rgba(0,0,0,0.82)” global_colors_info=”{}”][\/et_pb_blurb][et_pb_image src=”https:\/\/muzej.hzinfra.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/05\/organizatori-1024×312-1.png” title_text=”organizatori-1024×312″ _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][\/et_pb_image][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section][et_pb_section fb_built=”1″ _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][et_pb_row _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][et_pb_text _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”]<\/p>\n
<\/p>\n
Znanstveni skup<\/strong>\u00a0\u0107e se odr\u017eati 1. listopada 2025. u Zagrebu<\/strong>.<\/p>\n Povod ovom skupu je obilje\u017eavanje dvjestote godi\u0161njice pu\u0161tanja u promet prve javne \u017eeljeznice za putni\u010dki i teretni promet izme\u0111u Darlingtona i Stocktona u Engleskoj 1825. godine<\/strong>. Istodobno, tih godina Josip Kajetan Kne\u017ei\u0107 izradio je svoje prve elaborate i prijedloge \u017eeljezni\u010dkog povezivanja Hrvatske, \u0161to dodatno daje zna\u010daj ovoj obljetnici i otvara prostor za stru\u010dnu i znanstvenu raspravu o razvoju \u017eeljeznica na na\u0161im prostorima.<\/p>\n Dva stolje\u0107a razvoja \u017eeljeznice u svijetu donijela su neizmjerne dru\u0161tvene, gospodarske i politi\u010dke promjene u prostoru<\/strong>, utje\u010du\u0107i na cjelokupni razvoj. \u017deljeznica je oblikovala krajobraz, utjecala na urbanizaciju, industrijski razvoj, kretanje ljudi, u kona\u010dnici i na kulturni razvoj sredina u kojima se pojavila ostavljaju\u0107i neizbrisiv trag i revolucionarno promijeniv\u0161i na\u010din \u017eivota ljudi.<\/p>\n U razdoblju pojave prve \u017eeljeznice podru\u010dje dana\u0161nje Republike Hrvatske bilo je u sastavu Austro-Ugarske Monarhije \u010dija su glavna sredi\u0161ta odre\u0111ivala glavne pravce i smjerove razvoja.<\/p>\n Dana 24. travnja 1860. godine u promet je pu\u0161tena \u017eeljezni\u010dka pruga koja je povezivala Nagykanizsu u Ma\u0111arskoj s Pragerskim u dana\u0161njoj Sloveniji, prolaze\u0107i preko Kotoribe, \u010cakovca i Macinca u du\u017eini od 41 kilometra. Izgradnjom ove pruge Hrvatska je prvi put dobila izravnu vezu s europskom \u017eeljezni\u010dkom mre\u017eom, konkretno s novoizgra\u0111enom magistralnom prugom Be\u010d \u2013 Trst. Ova dionica ozna\u010dava po\u010detak uklju\u010divanja hrvatskog prostora u \u0161ire prometne i gospodarske tokove srednje Europe. Ve\u0107 godinu dana kasnije uspostavljena je i veza s Budimpe\u0161tom, \u010dime je dodatno oja\u010dana prometna uloga sjeverne Hrvatske. Unato\u010d tome \u0161to je pruga izgra\u0111ena u skladu s interesima tada\u0161nje Habsbur\u0161ke Monarhije, njezin zna\u010daj za razvoj Me\u0111imurja, ali i za \u0161iru integraciju Hrvatske u suvremene prometne procese, bio je izniman. Ova dionica predstavlja simbol po\u010detka moderne \u017eeljeznice u Hrvatskoj.<\/p>\n Ovim znanstvenim skupom otvorenim za sva polja i podru\u010dja znanosti cilj je iznijeti i prikazati nove i produbiti postoje\u0107e spoznaje o \u017eeljeznici<\/strong>, njezinoj povijesti, razvoju, zna\u010dajkama u brojnim sferama ljudskog djelovanja i \u017eivota op\u0107enito, koje je ona na svoj jedinstven na\u010din ostvarivala te i dalje ostvaruje. Fokus znanstvenog skupa je uloga \u017eeljeznice u Hrvatskoj<\/strong>, ali u kontekstu njezina razvoja na globalnoj razini te su po\u017eeljni radovi iz regije i \u0161ire, koji imaju doticaja s Hrvatskom.<\/p>\n