[et_pb_section fb_built=”1″ admin_label=”Section” _builder_version=”4.16″ background_color=”#8c8c8c” custom_padding=”30px||30px|” locked=”off” collapsed=”off” global_colors_info=”{}”][et_pb_row _builder_version=”4.16″ module_alignment=”center” custom_margin=”0px||0px|” custom_padding=”0px||0px|” global_colors_info=”{}”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.16″ custom_padding=”0px||0px|” global_colors_info=”{}” custom_padding__hover=”|||”][et_pb_blurb title=”KARTONSKE PRIJEVOZNE KARTE I STROJEVI ZA NJIHOVU IZRADU ” icon_placement=”left” content_max_width=”1100px” _builder_version=”4.23″ header_font=”Alegreya Sans|100|||||||” header_text_align=”left” header_text_color=”#ffffff” header_font_size=”41″ custom_margin=”0px||0px|” custom_padding=”0px||0px|” animation_style=”fade” header_text_shadow_style=”preset5″ header_text_shadow_horizontal_length=”0.06em” header_text_shadow_vertical_length=”0.06em” header_text_shadow_color=”rgba(0,0,0,0.82)” global_colors_info=”{}”][\/et_pb_blurb][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section][et_pb_section fb_built=”1″ prev_background_color=”#8c8c8c” _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” top_divider_style=”mountains2″ global_colors_info=”{}”][et_pb_row _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][et_pb_text _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” hover_enabled=”0″ global_colors_info=”{}” sticky_enabled=”0″]<\/p>\n
Fotografije snimila: Kristina Pavlovi\u0107<\/em><\/p>\n Autorica teksta: Kristina Pavlovi\u0107 \/ Zagreb, velja\u010da 2024.<\/em><\/p>\n <\/em><\/p>\n <\/em><\/p>\n Imate li dovoljno godina kako biste mogli re\u0107i da ste se vozili vlakom dok su u opticaju bile kartonske karte?<\/p>\n A znate li na kakvim su se strojevima izra\u0111ivale i tiskale kartonske karte?<\/p>\n [\/et_pb_text][et_pb_image src=”https:\/\/muzej.hzinfra.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/prijevozne-kartonske-karte-iz-2016-scaled-e1707744096205.jpg” title_text=”prijevozne kartonske karte iz 2016.” _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” width=”61%” box_shadow_style=”preset2″ global_colors_info=”{}”][\/et_pb_image][et_pb_text admin_label=”Text” _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”]Neke od posljednjih kartonskih karata koje su bile kori\u0161tene u \u017eeljezni\u010dkome putni\u010dkom prijevozu <\/em><\/p>\n izra\u0111ene su 2016. godine.<\/em><\/p>\n <\/p>\n Izum tiskarskog stroja u 15. stolje\u0107u u cijelosti je promijenio na\u010din na koji je svijet do tada funkcionirao jer je dodao ogromnu brzinu prijenosu znanja i informacija.\u00a0Ne\u0161to sli\u010dno dogodilo se uvo\u0111enjem \u017eeljezni\u010dkog prijevoza u 19. stolje\u0107u kada su znatno promijenjeni na\u010dini prijevoza ljudi i dobara, koncepcija proizvodnje pa i mjerenje vremena jer su tada polasci s neke to\u010dke bili to\u010dno odre\u0111eni satima i minutama, a ne tek opisno dogovoreni (na primjer, \u201eko\u010dija kre\u0107e u zoru\u201c).<\/p>\n Strojevi su, dakle, u kratkome vremenu od svojega nastanka mijenjali na\u010din \u017eivota i rada ljudi.<\/p>\n Mehani\u010dki strojevi danas su vrlo atraktivna i vrijedna ba\u0161tina, a u Hrvatskome \u017eeljezni\u010dkom muzeju pohranjeno ih je mno\u0161tvo, ve\u0107ih ili manjih, od parnih, elektri\u010dnih i dizelskih lokomotiva do strojeva za izradu putni\u010dkih kartonskih karata za vlak. Upravo ovi potonji bili su motiv za pri\u010du kojom se vra\u0107amo u pro\u0161lost, u prvu polovinu 20. stolje\u0107a.<\/p>\n <\/p>\n Godine 1921. postojale su Direkcije Jugoslavenskih dr\u017eavnih \u017eeljeznica Beograd, Zagreb, Sarajevo, Subotica, Inspektorat dr\u017eavnih \u017eeljeznica u Ljubljani i Obratno ravnateljstvo Ju\u017ene \u017eeljeznice u Ljubljani[1]<\/a>.<\/p>\n <\/p>\n Dio pro\u0161losti povezan s kartonskim kartama i njihovom proizvodnjom po\u010deo je 13. studenoga 1920. kada je Direkcija dr\u017eavnih \u017eeljeznica u Subotici za svoje potrebe kupila tamo\u0161nju Szabadosevu \u0161tampariju \u201eSchleinger\u201c i osnovala novu pod nazivom \u201eTiskara Direkcije \u017eeljeznica\u201c ili, kako su je naj\u010de\u0161\u0107e zvali, \u201e\u017deljezni\u010dka \u0161tamparija\u201c. Uz nekoliko postoje\u0107ih strojeva na ru\u010dno-no\u017eni pogon i nekoliko regala slova koje je tiskara imala krenulo se u nabavu strojeva i slova raznih fontova za tiskanje kartonskih prijevoznih karata, voznih redova, blokova i svih obrazaca koji su \u017eeljezni\u010dkome poduze\u0107u bili potrebni za neometan rad. Strojevi za izradu \u017eeljezni\u010dkih kartonskih karata u Suboticu su dopremljeni 1922. iz Ljubljane i Zagreba, gdje su se karte do tada izra\u0111ivale. Proizvodni program \u201e\u017deljezni\u010dke \u0161tamparije\u201c je sve do \u0161ezdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a namjenski bio vezan uz potrebe \u017eeljeznice.<\/p>\n <\/p>\n \u201eTiskali smo karte za svaku relaciju. Zamislite kolika je to bila koli\u010dina karata s obzirom na to da smo ih radili za cijeli SFRJ. Bilo je najmanje 5000 vrsta, a tri su stroja neprekidno 24 sata tiskala samo \u017eeljezni\u010dke karte. Moralo se jako paziti na to da ne bude pogre\u0161ke na otisku jer poslije nije bilo ispravljanja. Baci ako ne valja pa ponovno. U to vrijeme imali smo i odjel za tzv. strogoura\u010dunate obrasce, na \u010delo kojeg je bila postavljena odgovorna osoba Dr\u017eavnih \u017eeljeznica koja je izdavala te karte isklju\u010divo na temelju potrebe pojedinih direkcija. To se radilo zato da bi se izbjegla mogu\u0107nost falsificiranja\u201c[2]<\/a>, prisjetili su se nekada\u0161nji zaposlenici tiskare.<\/p>\n <\/p>\n [1]<\/a> Lajnert, S. 2017. Ustroj Direkcije Jugoslavenskih dr\u017eavnih \u017eeljeznica Zagreb (1918.\u20131941.). Arh. vjesn. 60(2017)<\/em>. 185\u2013226.<\/p>\n [2]<\/a> https:\/\/www.hrvatskarijec.rs\/vijest\/A17487\/cuvanje-povijesti\/<\/a> (pristupljeno 2. velja\u010de 2024.). Stroj je imao kapacitet izrade 50 000 karata po satu, a uz njega je bilo i 10 000 kli\u0161eja za isto toliko kolodvora. Danas se, potpuno o\u010duvan, nalazi kao dio zbirke Strojeva, aparata, alata i opreme u Hrvatskome \u017eeljezni\u010dkom muzeju pod inventarnim brojem 199.<\/em> U o\u010duvanome stanju, a zahvaljuju\u0107i donaciji H\u017d Putni\u010dkoga prijevoza d.o.o., danas se nalazi u Hrvatskome \u017eeljezni\u010dkom muzeju kao dio <\/em>zbirke Strojeva, aparata, alata i opreme pod inventarnim brojem 675.<\/em><\/p>\n \u00a0<\/em><\/p>\n Osim stroja za izradu i tiskanje kartonskih karata jo\u0161 je jedan stroj bio va\u017ean za karte \u2013 stroj na kojemu su se dnevno izra\u0111ivale putni\u010dke karte u smislu otiskivanja podataka potrebnih za svakog putnika ponaosob poput relacije na kojoj putuje, datuma izdavanja karte, vrste karte (u jednom smjeru ili povratna) i sl. Tim je strojem rukovao svaki blagajnik ili prometnik prilikom izdavanja karata putnicima na \u0161alteru \u017eeljezni\u010dkih kolodvora. AMF SASIB jest stroj za otiskivanje putnih relacija na kartonske vozne karte za vlak. Proizveden je u Italiji, u bolonjskoj tvtki SASIB koja je primarno proizvodila strojeve za duhansku industriju, no izme\u0111u 1950. i 1960. SASIB je postao dio AMF grupe (American Machine and Foundry) i brzo postigao poziciju svjetskog lidera na tr\u017ei\u0161tu ne samo u duhanskome sektoru, ve\u0107 i u sektoru \u017eeljezni\u010dkih strojeva i signalizacije. <\/em><\/p>\n Primjerak njihovih strojeva dospio je u Hrvatski \u017eeljezni\u010dki muzej kao donacija jedne od zagreba\u010dkih poslovnica nekada\u0161nje putni\u010dke agencije Croatia Express.\u00a0 <\/em><\/p>\n <\/p>\n U Hrvatskome \u017eeljezni\u010dkom muzeju \u010duva se jedan takav stroj za tiskanje podatka o relaciji i ostalih podataka na kartonsku kartu, a koju je potom, sje\u0107ate se, \u201ecvikao\u201c kondukter u vlaku.<\/p>\n Zanimljivo je da se karte i danas \u201ecvikaju\u201c, odnosno da se na njima bu\u0161e rupice, \u010dime se karte ozna\u010davaju kao iskori\u0161tene za vo\u017enju. Iako kartonskih karata vi\u0161e nema, za putovanje vlakom ipak su vam potrebni dokazi da ste platili vo\u017enju. Takvi dokazi, odnosno moderne prijevozne karte danas mogu biti plastificirane, tzv. pametne, papirnate i izdane na blagajni kolodvora, kupljene preko mobilne aplikacije ili one koje u vlaku ispisuje kondukter. Naime, kondukteri sa sobom nose na internet povezan ure\u0111aj na kojemu mogu provjeriti valjanost navedenih prijevoznih karata i ispisati onu kupljenu u vlaku. Takvu i svaku drugu ispisanu kartu kondukter ipak \u201ecvikne\u201c malim klje\u0161tima \u010diji se oblik do danas vrlo malo promijenio.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n [\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section]<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Imate li dovoljno godina kako biste mogli re\u0107i da ste se vozili vlakom dok su u opticaju bile kartonske karte?
\n[\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][et_pb_row column_structure=”1_2,1_2″ _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][et_pb_column type=”1_2″ _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][et_pb_image src=”https:\/\/muzej.hzinfra.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Gebel-1-scaled-e1707809727718.jpg” title_text=”Gebel 1″ _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” width=”76%” height=”383px” box_shadow_style=”preset2″ global_colors_info=”{}”][\/et_pb_image][\/et_pb_column][et_pb_column type=”1_2″ _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][et_pb_image src=”https:\/\/muzej.hzinfra.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Gebel-2-scaled.jpg” title_text=”Gebel 2″ _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” box_shadow_style=”preset2″ global_colors_info=”{}”][\/et_pb_image][\/et_pb_column][\/et_pb_row][et_pb_row _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][et_pb_text _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”]Stroj za tiskanje kartonskih prijevoznih karata, tzv. \u201eGebel\u201c, proizveden je u Njema\u010dkoj, u Darmstadtu, 1928. u tvrtki Bandenbergersche M. Fabrik G. Goebel.<\/em><\/p>\n
\n[\/et_pb_text][et_pb_image src=”https:\/\/muzej.hzinfra.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/ZP-1983-goebel-tiskarski-st.gif” title_text=”ZP-1983-goebel-tiskarski-st” _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” box_shadow_style=”preset2″ global_colors_info=”{}”][\/et_pb_image][\/et_pb_column][\/et_pb_row][et_pb_row column_structure=”1_2,1_2″ _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][et_pb_column type=”1_2″ _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][et_pb_image src=”https:\/\/muzej.hzinfra.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Stroj-detalj-iz-1938.-INV-675-scaled.jpg” title_text=”Stroj (detalj) iz 1938. – INV 675″ _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” width=”56%” box_shadow_style=”preset2″ global_colors_info=”{}”][\/et_pb_image][\/et_pb_column][et_pb_column type=”1_2″ _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][et_pb_image src=”https:\/\/muzej.hzinfra.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Stroj-iz-1938.-INV-675-scaled.jpg” title_text=”Stroj iz 1938. – INV 675″ _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” box_shadow_style=”preset2″ global_colors_info=”{}”][\/et_pb_image][\/et_pb_column][\/et_pb_row][et_pb_row _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][et_pb_text _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”]Stroj za tiskanje kartonskih prijevoznih karata iz 1938. godine. Upotrebljavan je u \u017deljezni\u010dkoj tiskari u Petrinjskoj ulici 87 u Zagrebu, a prema usmenoj predaji stroj je nabavljen 1960-ih godina. <\/em><\/p>\n
\n[\/et_pb_text][et_pb_image src=”https:\/\/muzej.hzinfra.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/AMF-SASIB-scaled.jpg” title_text=”AMF SASIB” align=”center” _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” width=”58%” box_shadow_style=”preset2″ global_colors_info=”{}”][\/et_pb_image][et_pb_text _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}” custom_padding=”||0px|||”]<\/p>\n
\nA znate li na kakvim su se strojevima izra\u0111ivale i tiskale kartonske karte?<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":2192,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"on","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[41],"tags":[],"class_list":["post-2184","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-slike-i-price-iz-hzm-a"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/muzej.hzinfra.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2184","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/muzej.hzinfra.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/muzej.hzinfra.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/muzej.hzinfra.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/muzej.hzinfra.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2184"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/muzej.hzinfra.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2184\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/muzej.hzinfra.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2192"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/muzej.hzinfra.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2184"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/muzej.hzinfra.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2184"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/muzej.hzinfra.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2184"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}