{"id":2111,"date":"2024-01-22T12:25:03","date_gmt":"2024-01-22T12:25:03","guid":{"rendered":"https:\/\/muzej.hzinfra.hr\/?page_id=2111"},"modified":"2025-01-22T13:25:44","modified_gmt":"2025-01-22T13:25:44","slug":"noc-muzeja-24","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/muzej.hzinfra.hr\/?page_id=2111","title":{"rendered":"No\u0107 muzeja 24"},"content":{"rendered":"

[et_pb_section fb_built=”1″ _builder_version=”4.16″ background_color=”#8c8c8c” custom_padding=”30px||30px|” global_colors_info=”{}”][et_pb_row _builder_version=”4.16″ module_alignment=”center” custom_margin=”0px||0px|” custom_padding=”0px||0px|” global_colors_info=”{}”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.16″ custom_padding=”0px||0px|” global_colors_info=”{}” custom_padding__hover=”|||”][et_pb_image src=”https:\/\/muzej.hzinfra.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/noc-muzeja-phot.png” title_text=”noc muzeja phot” _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][\/et_pb_image][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section][et_pb_section fb_built=”1″ _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” background_color=”#ffcc00″ custom_padding=”||47px|||” global_colors_info=”{}”][et_pb_row _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][et_pb_blurb title=”\u201eVlakovi su predivni\u2026 Putovati vlakom zna\u010di vidjeti prirodu i ljude, gradove i crkve i rijeke, u stvari putovati (njima) zna\u010di vidjeti \u017eivot.\u201c ” icon_placement=”left” content_max_width=”1100px” _builder_version=”4.23″ header_font=”Alegreya Sans|100|||||||” header_text_align=”left” header_text_color=”#ffffff” header_font_size=”41″ body_font=”Alegreya Sans|100|||||||” body_text_color=”#FFFFFF” body_font_size=”33px” custom_margin=”0px||0px|” custom_padding=”0px||0px|” animation_style=”fade” header_text_shadow_style=”preset5″ header_text_shadow_horizontal_length=”0.03em” header_text_shadow_vertical_length=”0.02em” header_text_shadow_blur_strength=”0.06em” header_text_shadow_color=”rgba(0,0,0,0.82)” body_text_shadow_style=”preset5″ body_text_shadow_horizontal_length=”-0.02em” body_text_shadow_vertical_length=”0.04em” body_text_shadow_blur_strength=”0.03em” global_colors_info=”{}”]<\/p>\n

Aghata Christie<\/p>\n

[\/et_pb_blurb][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section][et_pb_section fb_built=”1″ _builder_version=”4.16″ custom_margin=”0px|||” custom_padding=”0px||42px|||” global_colors_info=”{}”][et_pb_row _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][et_pb_text _builder_version=”4.23″ text_font_size=”16px” text_line_height=”1.8em” custom_margin=”33px||0px|||” custom_padding=”0px||0px|” global_colors_info=”{}”]<\/p>\n

Hrvatski \u017eeljezni\u010dki muzej<\/strong> jedinstveni je muzej u dr\u017eavi. Jo\u0161 od svojeg osnutka 1991. godine on skrbi o ba\u0161tini koja je povezana uz nastanak i razvoj \u017eeljezni\u010dkoga prometnog sustava u Hrvatskoj od 1860. do danas.<\/p>\n

Me\u0111u tom ba\u0161tinom nalaze se neki izuzetni i posebno vrijedni \u017eeljezni\u010dki objekti<\/strong> na koje malokoji putnik obra\u0107a pozornost ili zna ne\u0161to o njima.<\/p>\n

No\u0107 muzeja 26. sije\u010dnja 2024.<\/strong> prigoda je da neke od tih objekata predstavimo \u0161iroj javnosti, novoj publici. Zato se na mre\u017enoj stranici Hrvatskoga \u017eeljezni\u010dkog muzeja svi zainteresirani mogu pobli\u017ee upoznati s vrijednostima objekata iz \u017eeljezni\u010dke pro\u0161losti koji su i danas u upotrebi.<\/p>\n

Znate li \u0161to sve spada u \u017eeljezni\u010dke objekte? <\/strong><\/p>\n

Detalje, podatke i fotografije potra\u017eite ovdje na stranici.<\/p>\n

 <\/p>\n

(NE)PREPOZNATI \u017dELJEZNI\u010cKI OBJEKTI<\/strong><\/p>\n

Evo koje smo izuzetne i posebno vrijedne \u017eeljezni\u010dke pru\u017ene objekte izdvojili za ovu priliku:<\/p>\n

    \n
  1. Tuneli <\/strong>\u2013 tunel Brajdica<\/li>\n
  2. Mostovi<\/strong> \u2013 \u010cupkovi\u0107 i Zeleni<\/li>\n
  3. Okretnice i lo\u017eionice<\/strong> \u2013 okretnica s lo\u017eionicom u Rijeci<\/li>\n
  4. Elektrovu\u010dne postaje<\/strong> \u2013 EVP Matulji<\/li>\n
  5. Pru\u017ene obloge<\/strong> \u2013 objekti izgra\u0111eni u tehnici suhozida, nematerijalnoj ba\u0161tini pod za\u0161titom UNESCO-a<\/li>\n<\/ol>\n

     <\/p>\n

    Hrvatski \u017eeljezni\u010dki muzej <\/strong>danas je jedna od organizacijskih jedinica u sastavu H\u017d Infrastrukture d.o.o.<\/strong><\/p>\n

    Njegova je djelatnost prikupljanje, \u010duvanje, za\u0161tita, stru\u010dna obrada i odgovaraju\u0107a prezentacija muzejske gra\u0111e i gradiva koji \u010dine fundus muzeja: \u017eeljezni\u010dkih vozila, strojeva, ure\u0111aja, fotografija, maketa, razglednica, voznih redova, tehni\u010dke dokumentacije kao i drugih povijesno obilje\u017eenih predmeta vezanih uz nastanak i razvoj 164 godine staroga \u017eeljezni\u010dkog prometnog sustava u Hrvatskoj.<\/p>\n

    [\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section][et_pb_section fb_built=”1″ _builder_version=”4.16″ background_color=”#262626″ background_image=”http:\/\/muzej.hzinfra.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/back4.jpg” parallax=”on” parallax_method=”off” custom_padding=”20px|||” global_colors_info=”{}”][et_pb_row _builder_version=”4.16″ custom_margin=”46px|auto||auto||” custom_padding=”0px|||” global_colors_info=”{}”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.16″ custom_padding=”0px|||” global_colors_info=”{}” custom_padding__hover=”|||”][et_pb_text _builder_version=”4.23″ background_color=”#eaeaea” text_orientation=”justified” custom_margin=”||57px|||” custom_padding=”28px|37px|43px|51px|false|false” box_shadow_style=”preset2″ box_shadow_blur=”12px” box_shadow_color=”rgba(0,0,0,0.27)” global_colors_info=”{}”]<\/p>\n

    (NE)PREPOZNATI \u017dELJEZNI\u010cKI OBJEKTI<\/span><\/b>\u00a0<\/span><\/h3>\n

    Osnovni preduvjet<\/strong> za \u017eeljezni\u010dki prijevoz ponajprije su kolosijeci odnosno \u017eeljezni\u010dke tra\u010dnice<\/strong>. Da bi promet po njima mogao te\u0107i te da bi one bile u funkciji prijevoza putnika i roba, neophodni su (bili) \u017eeljezni\u010dki pru\u017eni objekti<\/strong>, koji se ponajprije mogu podijeliti na geotehni\u010dke i hidrotehni\u010dke<\/strong> te na one konstruktorske<\/strong>, pri \u010demu se geotehni\u010dki i hidrotehni\u010dki mogu dodatno podijeliti na one osnovne, pripadaju\u0107e im nosive, za\u0161titne, prilazne te cestovne i pje\u0161a\u010dke prijelaze u razini. U osnovne spadaju nasipi, usjeci, zasjeci i tuneli, kojima pripadaju potporni zidovi i sklopovi. Me\u0111u za\u0161titne gra\u0111evine svrstavaju se oblo\u017eni zidovi, obloge, galerije, ograde, odvodni sustavi, padine, snjegobrani, bukobrani, burobrani i razli\u010diti biljni pokriva\u010di. Prilazne gra\u0111evine \u010dine peroni, utovarno-istovarne prilaznice, prilazne ceste te povr\u0161ine i staze. Konstruktorske pru\u017ene gra\u0111evine \u010dine mostovi, propusti, peronske nadstre\u0161nice, okretnice, kolosije\u010dne vage, crpke i tornjevi za vodu, tornjevi za ugljen, lo\u017eionice i prilazne rampe za iskrcaj i ukrcaj razli\u010ditih vozila te dizalice. Posebno su istaknuti objekti koji su od iznimne vrijednosti te su po svemu vrijedna ba\u0161tina. Ovom su prilikom izdvojeni<\/strong> oni koji \u010dine ba\u0161tinu op\u0107enito te oni koji \u010dine \u017eeljezni\u010dku ba\u0161tinu u Hrvatskoj<\/strong> zbog svoje jedinstvenosti, odnosno raritetnosti.<\/p>\n

    [\/et_pb_text][et_pb_image src=”https:\/\/muzej.hzinfra.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Kompleksi-Zelj.-pruznih-objekata-PODJELA.png” title_text=”Kompleksi \u017delj. pru\u017enih objekata PODJELA” _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][\/et_pb_image][\/et_pb_column][\/et_pb_row][et_pb_row _builder_version=”4.16″ background_size=”initial” background_position=”top_left” background_repeat=”repeat” custom_padding=”17px|||||” global_colors_info=”{}”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.16″ custom_padding=”|||” global_colors_info=”{}” custom_padding__hover=”|||”][et_pb_blurb title=”1.\tTuneli na prugama u Hrvatskoj \u2013 najstariji Resnjak, najdu\u017ei Sinac i graditeljski najvrjedniji Brajdica u Rijeci” content_max_width=”1100px” _builder_version=”4.23″ header_level=”h3″ header_font=”Alegreya Sans|100|||||||” header_text_align=”left” header_font_size=”40″ background_layout=”dark” global_colors_info=”{}”][\/et_pb_blurb][et_pb_text _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” text_text_color=”#FFFFFF” global_colors_info=”{}”]<\/p>\n

    Tuneli<\/strong> su geotehni\u010dke gra\u0111evine u obliku prorova koji imaju ulaznu i izlaznu stranu<\/strong>. Ispo\u010detka su bili gra\u0111eni prate\u0107i reljefna obilje\u017eja, me\u0111utim u najnovije vrijeme, pogotovo s pojavom novih brzih vlakova, zbog kojih se posebno mora voditi ra\u010duna o nagibima, polumjerima lukova i razmaku me\u0111u kolosijecima, ako ih je u tunelu vi\u0161e, sve su ravniji i du\u017ei.<\/p>\n

    Najstariji izgra\u0111eni \u017eeljezni\u010dki tunel<\/strong> u Hrvatskoj nalazi se na rije\u010dkoj pruzi kod Delnica i nosi naziv Resnjak<\/strong>. Taj tunel du\u017eine 197,85 m, izveden u horizontalnome zavoju radijusa R = 275 m, dovr\u0161en je 11. kolovoza 1871., dok je njegova gradnja po\u010dela u studenome 1870. Najdu\u017ei \u017eeljezni\u010dki tunel<\/strong> u Hrvatskoj jest Sinac<\/strong> na pruzi od O\u0161tarija do Splita, koji je izgra\u0111en 1920. izme\u0111u Vrhovina i Li\u010dkog Le\u0161\u0107a, a dug je 2273,6 m.<\/p>\n

    Tre\u0107i po veli\u010dini, ali po arhitekturi jedan od najraritetnijih<\/strong> ne samo u Hrvatskoj, ve\u0107 i u svijetu jest tunel Brajdica<\/strong> u Rijeci, dug 1837,9 m i izgra\u0111en 1900. kako bi se svladala visinska razlika do samoga lu\u010dkog pristani\u0161ta. Spiralnog je oblika, s kutom od 315\u00ba te nagibom od 25 \u2030. U sklopu cjelovite rekonstrukcije rije\u010dkoga lu\u010dkog kompleksa tunel Brajdica je krajem 2020. obnovljen te u donjemu lu\u010dkom dijelu pro\u0161iren, pri \u010demu je u du\u017eini od 382 m u njemu postavljen dodatni izvla\u010dni kolosijek radi lak\u0161ega manevriranja teretnim kompozicijama vagona u luci. Odluka o njegovoj izgradnji bila je donesena 1897. radi lak\u0161e dopreme tereta u luku i otpreme iz nje. Zbog sku\u010denog prostora tunel je izveden spiralno. Radovi su bili okon\u010dani u roku 17 mjeseci te je u promet sve\u010dano bio pu\u0161ten 27. o\u017eujka 1900. Prilikom izgradnje vodilo se ra\u010duna o prozra\u010divanju, pogotovo imaju\u0107i u vidu tada jo\u0161 isklju\u010divu upotrebu parne vu\u010de, pa su izgra\u0111ena dva otvora, po jedan na sjevernome i isto\u010dnome rubu, na Trsatu i Krimeji. Tunel je elektrificiran 1953. naponom od 3 kV, koji je nakon obnove 2012. zamijenjen naponom od 25 kV i 50 Hz. Taj tunel zbog svojih arhitektonskih i graditeljskih obilje\u017eja te vremena u kojemu je izgra\u0111en ima perspektivu zajedno sa sli\u010dnim objektima biti uvr\u0161ten i na me\u0111unarodnu kartu kulturne ba\u0161tine, pa i na onu UNESCO-ovu.<\/p>\n

    [\/et_pb_text][et_pb_gallery gallery_ids=”2120,2123,2124,2121,2122,2128″ posts_number=”8″ show_title_and_caption=”off” _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][\/et_pb_gallery][\/et_pb_column][\/et_pb_row][et_pb_row _builder_version=”4.16″ background_size=”initial” background_position=”top_left” background_repeat=”repeat” custom_padding=”17px|||||” global_colors_info=”{}”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.16″ custom_padding=”|||” global_colors_info=”{}” custom_padding__hover=”|||”][et_pb_blurb title=”2.\tMostovi na prugama u Hrvatskoj \u2013 najve\u0107i masivni i najve\u0107i s Langerovom gredom u Europi izgra\u0111en do sredine 20. stolje\u0107a” content_max_width=”1100px” _builder_version=”4.23″ header_level=”h3″ header_font=”Alegreya Sans|100|||||||” header_text_align=”left” header_font_size=”40″ background_layout=”dark” global_colors_info=”{}”][\/et_pb_blurb][et_pb_text _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” text_text_color=”#FFFFFF” global_colors_info=”{}”]<\/p>\n

    Mostovi <\/strong>op\u0107enito najslo\u017eeniji su konstruktorski objekti<\/strong> na \u017eeljeznici zbog njihova projektiranja, gradnje i odr\u017eavanja, a sve u cilju sigurnog i neometanog tijeka prometa. Oni su ujedno iznimna arhitektonska ostvarenja<\/strong> unutar nekog krajolika koji im zadaje okvire. To su gra\u0111evine koje premo\u0161\u0107uju zapreke poput udoline, kanjona ili rijeke, pri \u010demu je njihov raspon ve\u0107i od pet metara, a uklju\u010duje konstrukciju i pripadaju\u0107e oslonce temeljene u tlu ili stijeni. Po polo\u017eaju u prostoru mogu biti rije\u010dni, dolinski, zvani vijaduktima, podvo\u017enjaci i nadvo\u017enjaci. Po gradivu mogu biti drveni, masivni i metalni, dok po na\u010dinu izgradnje mogu biti betonirani, prednapeti, zakovani, zavareni i zidani. Na \u017eeljezni\u010dkim prugama u Hrvatskoj nema drvenih mostova, a u pro\u0161losti su se nalazili samo na uskotra\u010dnim rudarskim \u017eeljeznicama, kod separacija i sli\u010dnog. Danas se na prugama u Hrvatskoj nalaze masivni i metalni, odnosno \u010deli\u010dni mostovi. Masivni su mostovi izgra\u0111eni od kamena, opeke i betona, koji mo\u017ee biti i armirani, prednapregnuti i spregnuti. Primjer kamenog, svo\u0111enog mosta jest most \u010cupkovi\u0107<\/strong> na pruzi O\u0161tarije \u2013 Knin \u2013 Split, na dionici od Gra\u010daca do Knina, koji je izgra\u0111en 1919., \u010dime je Dalmacija \u017eeljeznicom povezana s kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Taj je most dug 287,38 m te izgra\u0111en od kamena, sa svodovima koji tvore 15 otvora \u0161irine 15 metara. Most ima 14 stupova uz dva upornjaka, pri \u010demu je visina najve\u0107ega od njih 15 m mjereno od tla do po\u010detka luka. Od svih masivnih mostova to je najimpozantniji most u arhitektonskome smislu.<\/p>\n

    \u010celi\u010dni mostovi<\/strong> imaju rasponski sklop sastavljen od \u010deli\u010dnoga gradiva, laganiji su i omogu\u0107uju premo\u0161\u0107ivanje ve\u0107eg prostora. Prema izvedbi mogu biti punostijeni ili limeni gredni za raspone od 15 do 60 m, re\u0161etkasti gredni za du\u017ee raspone, spregnuti od \u010delika i betona s, na primjer, tzv. Langerovom gredom te privremeni, namijenjeni za brzine od 20 do 60 km\/h. Primjer mosta s Langerovom gredom nalazi se u Zagrebu<\/strong>, na rijeci Savi i izgra\u0111en je 1939. Izgra\u0111en je na mjestu prethodnoga jednokolosije\u010dnog mosta, koji je samo desetak metara uzvodno bio sagra\u0111en 1862. prilikom gradnje \u017eeljezni\u010dke pruge od Zagreba prema Sisku. Novi dvokolosije\u010dni most izgra\u0111en je od \u010delika, s Langerovom gredom i tri nosiva stupa, jednim sa sjeverne i dvama s ju\u017ene strane, te jednim otvorenim rije\u010dnim prolazom. Zeleni most na Savi arhitektonsko je remek-djelo<\/strong> i bio je najve\u0107i takav i te vrste u Europi u vrijeme kada je sagra\u0111en.\u00a0<\/span><\/p>\n

    [\/et_pb_text][et_pb_gallery gallery_ids=”2135,2134,2132,2131,2160″ posts_number=”8″ show_title_and_caption=”off” _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][\/et_pb_gallery][\/et_pb_column][\/et_pb_row][et_pb_row _builder_version=”4.16″ background_size=”initial” background_position=”top_left” background_repeat=”repeat” custom_padding=”17px|||||” global_colors_info=”{}”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.16″ custom_padding=”|||” global_colors_info=”{}” custom_padding__hover=”|||”][et_pb_blurb title=”3.\tLokomotivske okretnice s lo\u017eionicama \u2013 lo\u017eionica s okretnicom na Mlaki u Rijeci, najve\u0107a u Hrvatskoj i \u0161iroj regiji” content_max_width=”1100px” _builder_version=”4.23″ header_level=”h3″ header_font=”Alegreya Sans|100|||||||” header_text_align=”left” header_font_size=”40″ background_layout=”dark” global_colors_info=”{}”][\/et_pb_blurb][et_pb_text _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” text_text_color=”#FFFFFF” global_colors_info=”{}”]<\/p>\n

    \u017deljezni\u010dke okretaljke ili okretnice jesu pokretni mostovi<\/strong>, naj\u010de\u0161\u0107e na kru\u017enim tra\u010dnicama, \u010dija je svrha okretanje lokomotiva, ali i drugih vozila radi promjene njihova smjera, odnosno usmjerenja prema kolosijeku jedne od servisnih gara\u017ea. Uglavnom su se upotrebljavale za vrijeme upotrebe parne vu\u010de, kada su ih koristile parne lokomotive koje nisu mogle imati, kao \u0161to su to poslije imale dizelske i elektri\u010dne lokomotive, dvije upravlja\u010dke kabine, svaku s jedne strane. Najstarija okretnica u Hrvatskoj izgra\u0111ena je u Zagreb Zapadnom kolodvoru<\/strong> 1862. te ih je nakon toga bilo izgra\u0111eno jo\u0161 48. Najve\u0107a me\u0111u njima i ujedno ponajbolje o\u010duvana nalazi se u Rijeci<\/strong>, u Mlaki, te je okru\u017eena servisnom radionicom i spremi\u0161tem za lokomotive i nekada\u0161njom lo\u017eionicom parnih lokomotiva s kojom ju povezuju ukupno 22 kolosijeka formirana u obliku prstena. Ve\u0107a lo\u017eionica i okretnica bile su izgra\u0111ene tijekom pro\u0161irenja kolodvora 1904., a najve\u0107a je dovr\u0161ena 1913. na podru\u010dju Mlake, izme\u0111u pogona \u201eTorpeda\u201c i stare rafinerije. Ta lo\u017eionica sa shed krovovima izgra\u0111ena je u kru\u017enome obliku te obhva\u0107a ukupno 22 gara\u017ee koje okru\u017euju veliku okretnicu. Taj je objekt jedan od najve\u0107ih i najbolje sa\u010duvanih objekata takve vrste u \u0161iroj regiji, objekt iznimne \u017eeljezni\u010dke, industrijske ba\u0161tine koju je neophodno revitalizirati. Me\u0111u svim lo\u017eionicama koje su po arhitekturi kru\u017enog oblika isti\u010du se one u Rijeci i Sisku<\/strong>, gdje se nalazi druga po veli\u010dini lo\u017eionica kru\u017enog oblika, sa \u0161est gara\u017ea vezanih uz okretnicu.<\/p>\n

    [\/et_pb_text][et_pb_gallery gallery_ids=”2142,2141,2140,2139,2138″ posts_number=”8″ show_title_and_caption=”off” _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][\/et_pb_gallery][\/et_pb_column][\/et_pb_row][et_pb_row _builder_version=”4.16″ background_size=”initial” background_position=”top_left” background_repeat=”repeat” custom_padding=”17px|||||” global_colors_info=”{}”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.16″ custom_padding=”|||” global_colors_info=”{}” custom_padding__hover=”|||”][et_pb_blurb title=”4.\tElektrovu\u010dne postaje na prugama \u2013 najstarija izgra\u0111ena u Matuljima 1936. godine ” content_max_width=”1100px” _builder_version=”4.23″ header_level=”h3″ header_font=”Alegreya Sans|100|||||||” header_text_align=”left” header_font_size=”40″ background_layout=”dark” global_colors_info=”{}”][\/et_pb_blurb][et_pb_text _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” text_text_color=”#FFFFFF” global_colors_info=”{}”]<\/p>\n

    Jedan od va\u017enijih elemenata vezanih uz \u017eeljezni\u010dke pru\u017ene objekte elektrificiranih pruga jesu i stabilna postrojenja elektri\u010dne vu\u010de<\/strong>, koja omogu\u0107uju pogon \u017eeljezni\u010dkih vozila uz pomo\u0107 elektri\u010dne energije. S obzirom na to da su tada\u0161nji dizelski motori bili preslabi za vu\u010du vlakova<\/strong>, uvedena je elektri\u010dna vu\u010da kao isplativije rje\u0161enje. Kontaktni vodovi elektri\u010dne vu\u010de naj\u010de\u0161\u0107e su postavljeni iznad kolosijeka, iako mogu biti i u obliku tzv. tre\u0107e tra\u010dnice.<\/p>\n

    \u017deljezni\u010dka pruga koja iz smjera Pivke i preko \u0160apjana povezuje Rijeku najstarija je elektrificirana pruga u Hrvatskoj<\/strong>, koja je kontaktnu mre\u017eu dobila tijekom upravljanja talijanskog FS-a 1936. Pritom je na istoj pruzi bila izgra\u0111ena i prva elektrovu\u010dna postaja u Hrvatskoj<\/strong>, koja se nalazi u Matuljima<\/strong>, na isto\u010dnome prilazu kolodvoru Opatija-Matulji. Navedena mre\u017ea imala je napon od 3 kV. Istim je naponom bila elektrificirana i pruga od Zagreba do Rijeke 1966., ali se on od osamdesetih godina pro\u0161loga stolje\u0107a po\u010deo postupno mijenjati te od 2012. iznosi 25 kV i 50 Hz, dok je kolodvor u \u0160apjanama mjesto su\u010deljavanja dvaju napona jer napon vi\u0161e nije isti kao u Sloveniji te se tamo mijenjaju elektrovu\u010dna vozila, odnosno lokomotive. Posljednja elektrificirana pruga u Hrvatskoj jest pruga Zapre\u0161i\u0107 \u2013 Zabok, koja je dovr\u0161ena 2021.<\/p>\n

    [\/et_pb_text][et_pb_gallery gallery_ids=”2148,2147,2146,2145,2144″ posts_number=”8″ show_title_and_caption=”off” _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][\/et_pb_gallery][\/et_pb_column][\/et_pb_row][et_pb_row _builder_version=”4.16″ background_size=”initial” background_position=”top_left” background_repeat=”repeat” custom_padding=”17px|||||” global_colors_info=”{}”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.16″ custom_padding=”|||” global_colors_info=”{}” custom_padding__hover=”|||”][et_pb_blurb title=”5.\tObloge uz prugu \u2013 tehnika usporediva s gradnjom suhozida, nematerijalnom ba\u0161tinom pod za\u0161titom UNESCO-a ” content_max_width=”1100px” _builder_version=”4.23″ header_level=”h3″ header_font=”Alegreya Sans|100|||||||” header_text_align=”left” header_font_size=”40″ background_layout=”dark” global_colors_info=”{}”][\/et_pb_blurb][et_pb_text _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” text_text_color=”#FFFFFF” global_colors_info=”{}”]<\/p>\n

    Obloge<\/strong> uz \u017eeljezni\u010dke pruge jesu slojevi ru\u010dno slaganoga lomljenog kamena bez veziva<\/strong> na pokosima nasipa ili usjeka, \u010dija je svrha u\u010dvr\u0161\u0107ivanje. Gra\u0111evine tog oblika nalazile su se na gotovo svim prugama u brdskim podru\u010djima. Njihova je prednost mogu\u0107nost podno\u0161enja strmijih nagiba, dok im je danas nedostatak to \u0161to je za njihovo postavljanje potrebno puno ru\u010dnog rada te se gotovo vi\u0161e i ne postavljaju, ve\u0107 samo odr\u017eavaju na ve\u0107 postoje\u0107im lokacijama uz \u017eeljezni\u010dke pruge. Postoje tri tipa obloga<\/strong> s trima podtipovima koji ovise o nagibu terena, visini nasipa te duljini i nagibu pokosa. Za blage nagibe terena visine do \u0161est metara koriste se obloge debljine 30 cm s nagibom pokosa u omjeru 1 : 1,25, dok se kod vi\u0161ih koriste one debljine 40 cm s nagibom u omjeru 1 : 1. Za visine nagiba do 20 m i nagib pokosa u omjeru 1 : 1,25 debljina obloga se s po\u010detnih 30 cm prema vrhu (dnu kosine) na svaka \u010detiri metra duljine pove\u0107ava za 20 cm, a za nagib pokosa u omjeru 1 : 1 se s po\u010detnih 40 cm debljine pove\u0107ava za 20 cm na svakih 3,6 m duljine. Kod strmih obloga za nagibe u omjeru 1 : 1,25 duljina pokosa je do 32 m, dok je za one u omjeru 1 :1 duljina pokosa 28 m. Obloge su najzastupljenije u brdovitim krajevima<\/strong>, pogotovo na \u017eeljezni\u010dkim prugama uz Sredozemlje, dok su u Hrvatskoj naj\u010de\u0161\u0107e na rije\u010dkoj pruzi, na prugama u Dalmaciji te, me\u0111u ostalima, na nekada\u0161njim uskotra\u010dnim prugama u priobalnome podru\u010dju Hrvatske.<\/p>\n

    [\/et_pb_text][et_pb_gallery gallery_ids=”2155,2154,2153,2152,2151,2150″ posts_number=”8″ show_title_and_caption=”off” _builder_version=”4.23″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][\/et_pb_gallery][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section]<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Aghata ChristieHrvatski \u017eeljezni\u010dki muzej jedinstveni je muzej u dr\u017eavi. Jo\u0161 od svojeg osnutka 1991. godine on skrbi o ba\u0161tini koja je povezana uz nastanak i razvoj \u017eeljezni\u010dkoga prometnog sustava u Hrvatskoj od 1860. do danas. Me\u0111u tom ba\u0161tinom nalaze se neki izuzetni i posebno vrijedni \u017eeljezni\u010dki objekti na koje malokoji putnik obra\u0107a pozornost ili zna […]<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_et_pb_use_builder":"on","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"class_list":["post-2111","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/muzej.hzinfra.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/2111","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/muzej.hzinfra.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/muzej.hzinfra.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/muzej.hzinfra.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/muzej.hzinfra.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2111"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/muzej.hzinfra.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/2111\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/muzej.hzinfra.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2111"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}